Pogled sa Magliča na dolinu Ibra

ejatlas

Retrovizor

Web Hosting 

„Ko hoće nešto da uradi nađe način, ko neće nađe izgovor." Pikaso 

Misao Patrijarha Pavla

„Za dobro se treba boriti kao vojnik, a koji vojnik može sam dobiti rat“? Ž. P. Sartr

organizacija koja se protivi izgradnji brana na rekama u svetu

Остоја СИМЕТИЋ: Писмо народу српском или зашто те се гадим––vidi

svetski dan voda

wwfpanda

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Pridruzite nam se na twitter-u Pridruzite nam se na Facebook-uPosetite nas na You tubeVesti Sve vaše predloge i sugestije možete poslati na naše email adrese branenaibru@yahoo.com i spastrif@branenaibru.net76.net.Očekujemo Vas ***

Grdeličani u Leskovcu pokrenuli „vodenu revoluciju“

23.07.2014   JUGMEDIA   43 komentara
vodena revol

LESKOVAC – Protestnom šetnjom ulicama Leskovca i skupom ispred zgrade gradske skupštine oko 300 meštana Grdelice i okolnih sela, predvođeni Udruženjem „Rupska reka“, izrazili su protest zbog višemesečnog problema sa nedostatkom vode za piće.

Oni zahtevaju da se odmah zaustave sve aktivnosti na izgradnji mini hidroelektrane na Rupskoj reci, da se sanira eko sistem iznad vodozahvata, ispere vodovodna mreže i dovede u ispravno stanje i da se obezbedi redovno snabdevanje Grdelice i 14 sela sa oko 15 hiljada građana zdravom pijaćom vodom.

Vodena revolucija2

Srđan Jović, predsednik Udruženja „Rupska reka“ pročitao je proglas u kome se upozorava na opasnost od zdravstvenih problema zbog neispravne vode.

VODENA REVOLUCIJA

Grdeličani već šesti dan nemaju vodu za piće a i tehnička voda, koju dobijaju, kažu nije čak ni za umivanje.

Od učesnika protesta čulo se da je tokom izgradnje mini hidroelektrane uz obalu Rupske reke, u dužini oko četiri kilometra, posečeno na hiljade kubika stabala, da su radnici tokom radova u reci prali kamione i vozila za prevoz betona i da niko od nadležnih nije obavestio građane da će se na ovoj reci graditi mala elektrana zbog koje je narušen eko sistem u vodozahvatnoj zoni, zbog čega često dolazi do zamućenja vode.

Vodena revolucija_Srdjan Jovic

Oni kažu da je grdelički vodovod održavan punih 40 godina, da je vode uvek bilo dovoljno i da je bila ispravna za piće.

VODENA REVOLUCIJA12

Na protest u Leskovac došli su sa balonima, flašama i čašama da bi zahvatili malo pijaće vode i odneli deci kući. Nosili su transparent na kome je pisalo „vodena revolucija“ i parole sa napisima: „ko nam muti vodu“, „trujete nam decu“, „gradonačelniče, ko gradi elektranu“, „gde je naša voda“, „zdrava voda ili kilovati“, „nećemo Barje“ i „trujete nam decu“.

Vodena revolucija1

Odbijaju svako alternativno rešenje kao što je priključivanje na vodosistem „Barje“, koje im je svojevremeno predložio gradonačelnik Goran Cvetanović, na koga su posebno kivni što ih je nakon sličnog skupa krajem januara nazvao kriminalcima.

VODENA REVOLUCIJA13

Cvetanović je bio spreman da o ovim problemima razgovara sa delegacijom učesnika protesta ali oni su taj predlog odbili, zahtevajući da im se lično obrati. Pošto se to nije dogodilo, vidno ozlojeđeni, učesnici protestnog skupa najavili su odlazak za Beograd.

(Kraj)bdi

izvor JUGMEDIA

 

 

 

Ten hydro power plants on the River Ibar, Serbia

Basic Data

Name: Ten hydro power plants on the River Ibar, Serbia
Country: Serbia
Site: Kraljevo
Accuracy of Location: MEDIUM regional level

Source of Conflict

Type of Conflict (1st level): Water Management
Type of Conflict (2nd level): Dams and water distribution conflicts
Water access rights and entitlements
Description: In March 2009 the Serbian electricity company JP Elektroprivreda Srbije (EPS) and Italian company Seci Energy S.p.A. signed a cooperation agreement for a construction of 10 hydroelectric power plants (HPP) on the River Ibar in Serbia including territories of the two municipalities Kraljevo and Raska. As soon as the first news of the HPP project appeared, the local non-governmental organizations, recreational users (kayak club, hiking club) and fishermen established an association “Kraljevacki ekoloski forum” to oppose the project implementation.

The association argues that damming of the water by constructing HPP would lead to increased ecosystem pollution by sediment accumulation and therefore endangering local biodiversity. The project would also put under the hazard the fortress of Maglic, a historical-cultural monument under national protection, and make it impossible to maintain sport activities. Even the Annual European Kayak Championship would need to be canceled.

However, not all of the people were against the project. The citizens of Ušće village have seen the opportunity for economic benefits from new potential jobs in the HPPs.

The association was supported by the Kraljevo village mayor at that time as well by professionals of the communal drinking water company that warned about the possible project's hazard for the drinking water supply of the municipality of Kraljevo.

In April 2010 the association delivered a petition signed by 1000 citizens of Kraljevo to the municipal authority asking for the project cancellation. However, in July same year the EPS and Seci Energy S.p.A. established the company 'Ibarske hidroeletrane' doo, with the shares divided between them respectively, 49% and 51%.

In 2011 the association kept on with lobbying against the project and delivering another petition, this time with 2500 signatures.

In July 2011 the Seci Energy S.p.A., 'Ibarske hidroelektrane' doo and National Agency for Spatial Planning signed an agreement to create a common special strategy for the region regarding the 10 HPP on river Ibar (Spatial Plan) and develop a strategic environmental impact assessment (SEIA) of the project. In October same year, the Italian economy minister Paolo Romani and Serbian energy minister Milutin Mrkonjic signed a strategic partnership between the two countries in the renewable energy sector, that implies importing electricity produced from renewable in Serbia and Bosnia and Herzegovina and transported through the marine energy cable via Montenegro. This agreement was one of the steps of the Italian government strategies to reach the EU goals for 2020 of 17% energy consumption from renewable sources.

The 10 HPP project includes a 10 years exclusive use right to the newly formed company Ibarske hidroelektrane doo and allows export of 100% of produced electricity to Italy. The electric power from Serbia will have a price of 150 euros per kWh.

The public debate on the Spatial Plan and presentation of the projects SEIA was conducted in March 2012. At the public debate the association made remarks on endangerment of life of the River Ibar. The citizens also claimed that according to the Kyoto protocol from 2014 Serbia would have to pay for the contamination originated in production of “green energy” for Italy. Despite this, the Spatial Plan was adopted.

In 2012 the HPP project on river Ibar was marked by the Serbian government as a national project of strategic importance. In December 2013, 'Ibarske hidroelektrane' doo requested for approval of the project's environmental impact assessment study in a public debate in City Hall of Kraljevo. Up to now there is no information on how and if the open debate was held, and if the EIA was approved or any construction or energy permits issued. Besides, there is no information how the project will be funded. citaj ceo tekst

 

 

Posle gledanja pokusajte da formirate sopstveno misljenje o poplavama koje su nam se desile gledaj 

ČITAJTE A ONDA POGLEDAJTE ŠTA RADE NA IBRU I TO U ZONI GRADSKIH BUNARA...

 

KONTROVERZE

Sustav obrane od poplava neke štiti, a neke još više izlaže!

Neki gradovi su dobro zaštićeni, ali voda koja se ne izlije tu - izlije se susjedima nizvodno. Smanjuju se male i ujedno korisne poplave, a stvaraju one katastrofalne.

Autor: PolitikaPlus/Hina

Poplave koje tjedan dana ugrožavaju brojne gradove i sela prirodna su pojava protiv čijeg je štetnog utjecaja hrvatska uložila mnogo ali nedovoljno, ponekad čak i uz suprotan učinak, smatraju stručnjaci.

Hrvatske vode objašnjavaju da su poplave rezultat jakih kiša i topljenja snijega te nedovršena sustava zaštite od poplava, a stručnjaci tome dodaju i neprikladnu koncepciju toga sustava.


Kako kaže urednik portala Hrvatske rijeke Goran Šafarek, koncepcija tzv. regulacije rijeka je cilj da vodeni val što prije prođe neki grad, ali poput lavine, prije ili kasnije, pogodi nizvodne susjede.

U Donjem Mekušju građani su se žalili premijeru Milanoviću da su sami gradili zečje nasipe. Mediji prenose izjave seljaka da kanali odvodnih sustava nisu očišćeni, dobrovoljci na crpljenju zaobalnih voda se žale na manjak agregata. Sve to prate nezaobilazne, simptomatične i problematične izjave seljaka kako se ni najstariji ne sjećaju takvih poplava.

S terena dolaze snimke iscrpljenih građana koji danima brane svoje kuće i iznimnih napora brojnih službi zaštite i spašavanja. Na nekim područjima angažirano je više stotina hrvatskih vojnika s vojnom tehnikom. Brojne ceste su prekinute, niži dijelovi kuća poplavljeni, a bunari u selima zaliveni nehigijenskim poplavnim vodama. Organizatori obrane na nekim područjima pokazuju nedosljednost u planovima evakuacije: najprije ih najavljuju, pa od njih odustaju uz obrazloženje da bi one donijele veću štetu.

U Donjem Mekušju građani su se žalili premijeru Milanoviću da su sami gradili zečje nasipe. Mediji prenose izjave seljaka da kanali odvodnih sustava nisu očišćeni, dobrovoljci na crpljenju zaobalnih voda se žale na manjak agregata. Sve to prate nezaobilazne, simptomatične i problematične izjave seljaka kako se ni najstariji ne sjećaju takvih poplava.

Sustav obrane od poplava na Savi

Poplave je najviše uzrokovala Sava, rijeka čija je površina sliva u Hrvatskoj jednaka polovici hrvatskog teritorija. Težina obuzdavanja te bujične rijeke vidljiva je po podatku da je njezin maksimalan protok od gotovo četiri tisuće kubičnih metara u sekundi (2010) 90 puta veći od njezina najmanjeg protoka.

U prirodnim uvjetima oko petine njezina sliva izloženo je poplavama. Sustav zaštite od poplava na Savi, koji se počeo graditi prije pola stoljeća, čini 1800 km nasipa, od kojih 70 posto za 1,2 m nadvisuje razinu stogodišnjih visokih voda. Pored nasipa, čine ga niz retencija od kojih je najveća Lonjsko polje, brojne ustave, odteretni, spojni i lateralni kanali, te višenamjenske akumulacije.

Sve je to ipak nedovoljno, priznaje skupina inženjera Hrvatskih voda na jednom okruglom stolu, objašnjavajući da je sustav obrane okrenut uglavnom većim naseljima i prometnicama, te da nije u potpunosti dovršen niti je dostigao planirani stupanj zaštite zaobalja. Posebno ističu neriješenu zaštitu gradova Ogulina i Karlovca na kupskom području.

Višestruki uzroci poplava

Kod ovih poplava je više čimbenika u igri, a po činjenici da se na više mjesta javljaju problemi sa zaobalnim vodama, vidi se da odvodnjavanje ne radi dobro. Ta je stvar u nadležnosti lokalnih uprava, općina i županija, koje su je različito riješile, kaže Lidija Tadić sa Sveučilišta Josip Juraj Strossmayer u Osijeku. Neke županije, gdje se radi o velikim nizinskim i poljoprivrednim površinama, imaju dobro riješen taj sustav, kao na primjer u Osječko-baranjskoj županije, dodaje.

U krškoj polovici Hrvatske, ne čijem je području proteklih dana također dolazilo do poplava, vodeni sustavi se ponašaju drukčije od nizinskih rijeka, objašnjava Josip Rubinić sa Sveučilišta u Rijeci.

Smanjuju se male i ujedno korisne poplave, a stvaraju one katastrofalne.

Imali smo sušne godine i bilo je potrebno dosta oborina da se podzemlje napuni vodom i reagira. Nakon toga počele su se javljati poplave ne samo na krškim poljima kao u Lici, nego i tamo gdje ih obično nema. U Rijeci smo imali poplavu stadiona na Kantridi ispod koga su, dok je na njegovom mjestu bio kamenolom, prekinuti podzemni tokovi i voda je izbijala na površinu, kaže Rubinić.

Sociolog Ognjeg Čaldarović s Filozofskog fakulteta u Zagrebu upozorava na različite čimbenike poplava. Jedna su stvar sigurnosni sustavi koji se temelje na procjeni stogodišnjih voda, druga stvar je održavanje toga sustava, a treće je kako intervenirati u tim situacijama, kaže.

Ako kanali nisu protočni i očišćeni, onda će svaka pojava izazvati probleme bez obzira koliko jaka bila kiša. Tipična je stvar da se nešto što se ne smatra toliko bitnim – ne održava. Pored toga, pitanje je jesu li svi parametri prognozirani tako da će zaštititi imovinu i ljude koji su se možda naselili preblizu rijekama i u poplavnim područjima, dodaje.

Koncepciju obrane od poplava uskladiti s prirodom

Stručnjaci napominju da javnost obično zaboravlja da su poplave sasvim prirodna pojava. Hidrolog sa Sveučilišta u Splitu Ognjen Bonacci u svojim radovima ističe da je riječno korito prirodno prilagođeno da propusti srednje vode, a svako njihovo povećanje dovodi do prirodnog izlijevanja u okolne ravničarske prostore.

Šafarek kaže da regulacija korita, koja se "nemilice primjenjuje posvuda od gorskih do nizinskih šuma", uklanja obalnu vegetaciju, skraćuje i ubrzava rijeke, isušuje močvarna područja i smanjuje prostore za male redovite poplave.

Smanjuju se male i ujedno korisne poplave, a stvaraju one katastrofalne, kazao je Šafarek i pozvao da se prestane s takvom praksom zaštite.

Kanaliziranje glavnih korita uzrokuje mnogo negativnih posljedica kroz poplave ali ima negativne učinke i na okoliš. Poplave se su sve češće i sve snažnije, a štete sve veće upravo na rijekama i slivovima na kojima su izgrađeni najsloženiji sustavi obrane. Očigledno je da će čovječanstvo morati prihvatiti koncept nazvan živjeti s poplavama koji prihvaća činjenicu da poplave nije moguće apsolutno spriječiti već je potrebno na najmanju moguću mjeru smanjiti broj ljudskih žrtava i štete koje one izazivaju, kaže Bonacci.

On se zauzima za integralno upravljanje poplavama (IFM) kao široku inicijativu usmjerenu na istovremeno ostvarivanje ciljeva učinkovitog spašavanja ljudskih života i njihove imovine od poplava, ali i osiguravanja dugoročnog održivog razvoja kako onog društvenog tako i okoliša.

Veliki krivac je zastarjelo gospodarenje vodama koje ne shvaća moderno integrirano gospodarenje voda koje sagledava rijeke pod geslom „dajmo rijekama više prostora“. Treba pustiti da se rijeka kontrolirano izlije u prirodnim poplavnim područjima i onda što lakše propustit vodeni val kroz naselja i onda opet pustiti u retencije, kaže Šafarek.

Primjer Kopačkog rita dobro sve govori. Ovo veliko poplavno područje upija ogromne količine voda i tako spašava Vukovar i nizvodne gradove. Ta voda ne da stvara štetu nego održava na životu ogromno močvarno područje, ne samo prirodni ponos Hrvatske već i važan turistički resurs, ističe Šafarek.

Na malim krškim slivovima moramo zadržati oborine što više na mjestu gdje one nastaju, jer nije rješenje da se vode što prije odvode, smatra Rubinić.

Adaptacija na klimatske promjene i financijska realnost

Sve snažnije klimatske anomalije dovode i do sve češćih i jačih oborina, čije posljedice djeluju kroz kratke i razorne epizode koje treba pretpostaviti.

Lidija Tadić smatra da klimatske promjene „definitivno jesu prisutne“ jer su pojave suša i poplava sve češće. Kako se oduprijeti velikom intenzitetu oborina od npr. 140 litara za manje od jednog dana? Teško, jer ne možemo mijenjati iz temelja kanalizaciju jednoga grada koja je nastajala desetljećima. Mislim da je najbolje početi graditi nove zahvate po novim standardima, koji će moći odgovoriti očekivanim potrebama, odgovara.

Što se tiče obrane od poplava, one su postojale oduvijek, nalaze se u temelju vodnog gospodarstva, koga treba i dalje prilagođavati prema „Direktivi o poplavama“ EU. Hrvatske vode rade kartu poplava, na temelju koje će se pristupati po prioritetima i razinama opasnosti, dodaje.

Rubinić također ističe povijesno iskustvo čovjeka na prilagođavanje poplavama, jer „drugo nije ni mogao“. Za učinkovitu adaptaciju na klimatske promjene, za koje on smatra da su tek na razini jačih varijacija, treba proći dugi put razvijanja svijesti i edukacije kroz obrazovni proces, smatra Rubinić.

Hrvatske vode napominju da u održavanje i građenje sustava obrane od poplava Hrvatska godišnje uloži oko 785 milijuna kuna. Strategija upravljanja vodama iz 2008. godine predviđa popuni završetak sustava brane od poplava na slivu Save do 2038., čiji se ukupni troškovi procjenjuju na 3,8 milijarde kuna.

No, ostvarenje strategije vidno zapinje zbog smanjenja sredstava. Prema spomenutom predavanju inženjera Hrvatskih voda, za redovno održavanje obrane od poplava predviđeno je izdvajanje od oko 500 milijuna kuna godišnje, dok se prošle godine izdvajalo samo 150 milijuna kuna.

Štete od poplava koje je Metković pretrpio prošle godine, isplaćene su ovih dana u mizernim iznosima. Jedan je Metkovčan izjavio da mu je šteta procijenjena na oko 45 tisuća kuna, a da je dobio svega četiri tisuće kuna.

Ono što je Metković prošle godine bio u izvještajima o poplavama, trenutno je Čička Poljana koja se nalazi se u Turopolju. 

 

Сумњиве хидроцентрале

Ових дана грађани Ужица се суочавају са готово скандалозним проблемима водоснабдевања и питање је када ће поново из њихових чесми потећи исправна вода за пиће. И Краљево би, у догледној будућности могло да се суочи са сличним проблемима, али не због цијанобактерија, већ због изградње хидроцентрала на Ибру. О овоме је на последњој седници Скупштне града говорио представник Покрета за Краљево, Владимир Пајовић и то цитирајући техничког директора краљевачког Водовода, Ранка Ђекића. Угрожавање водоснабдевања не би била и једина могућа штета од изградње брана на Ибру, а Пајовић је током свог излагања набројао неколико лоших могућности и позвао град да се озбиљно позабаве овим питањем. gledaj

Izgradnja hidroelektrana će uništiti prirodne resurse celog Balkana

Kategorija B&F Plus | Autor Redakcija BIF

Vodeća svetska organizacije za zaštitu životne sredine WWF upozorila je da će planirana izgradnja više od 500 novih hidroelektrana u regiji između Slovenije i Albanije, ugroziti bogatu biološku raznolikost zapadnog Balkana i nekoliko veoma vrednih prirodnih područja, kao što su Park prirode Hutovo blato u BiH, delta Neretve u Hrvatskoj, reke Morača i Tara u CG i Skadarsko jezero. Zato je WWF-ov Mediteranski program sa sedištem u Rimu pokrenuo inicijativu za održivu hidroenergiju u Dinarskom luku kroz koju želi da zaštiti najvažnija močvarna staništa, jezera i reke Dinarskog luka. Ovi prirodni resursi, tvrde u WWF, zbog svoje bogate biološke raznolikosti spadaju u 200 najvažnijih ekoregija u svetu. To je "centar biološke raznolikosti u Evropi" sa velikim brojem endemskih vrsta riba i gmizavaca. Prema rečima Bojana Stojanovića iz sektora za pitanje voda WWF-a, iako su formalno pod zaštitom, različiti pritisci od manjka vode, hidroenergetskih zahvata, onečišćenja, krivolova, nedostatka finansija i lošeg upravljanja, doveli su u pitanje njihov dugoročni opstanak. Sa opasnostima koje prete "slatkovodnim biserima u Dinarskom luku" upoznali su i evropsku javnost. "Dinarski luk je evropski 'hotspot' endemskih slatkovodnih biljnih i životinjskih vrsta. Reke i močvarna područja, od kojih je 30 posto još uvek gotovo netaknutih i u dobrom ekološkom stanju, od ključnog su značaja za ljude i prirodu – filtriraju vodu, nude prirodnu zaštitu od poplava, daju prirodne resurse i pružaju bogata staništa za ptice i ribe. Ovo retko nasleđe mora biti zaštićeno od neodrživog razvoja", govori Stojanović za Anadoliju. Irma Popović-Dujmović iz WWF-ovog Mediteranskog programa istakla je da mediteranske močvare kao što su Hutovo blato, delta Neretve te Skadarsko jezero predstavljaju "srce života u Dinarskom luku" i pružaju idealne uslove za brojne životinjske i biljne vrste koje tamo žive ili prezimljavaju. Podsećaju da je šira regija delte Neretve, koja obuhvata Hutovo blato u BiH i deltu Neretve u Hrvatskoj, dom za 150 vrsta riba, od kojih je čak devet endemskih, a u celom ovom području dosad je identifikovano najmanje 300 vrsta ptica. Močvare su ključne i za ptice selice, koje se tu zaustavljaju u vreme migracija kako bi se odmorile i nahranile. "Razvojem hidroenergije na rekama Neretvi i Trebišnjici u '60-tim godinama prošlog veka i izgradnjom 11 hidroelektrana došlo je do drastičnih promena u slivu reke Neretve. Park prirode Hutovo Blato, močvarno područje od velike vrednosti u BiH, zaštićeno sa Ramsarskom konvencijom, već je pod velikim pritiskom zbog nedostatka vode zbog postojećeg sistema hidroelektrana u slivu Neretve i Trebišnjice i preusmeravanja vode. Tako je danas očuvana samo jedna trećina njegove izvorne površine, dok će projektom Gornji Horizonti sa četiri nove hidroelektrane biti preusmerene dodatne količine vode iz sliva Neretve i Trebišnjice prema Dubrovniku i tamošnjoj hidroelektrani", podseća Stojanović. Njegov kolega Zoran Mateljak iz WWF-ove kancelarije u Mostaru navodi da je problematično to što projekat Gornji Horizonti ne predviđa mere za osiguranje dovoljne količine vode za različite korisnike u donjem toku. "Posledica bi moglo biti dodatno zaslanjenje delte i potpuni nestanak poljoprivredne proizvodnje u regiji, ali i presušivanje močvara i jednog od najvećih staništa ptica selica na Balkanu – Parka prirode Hutovo Blato", upozorio je Zoran Mateljak. Nadalje, iz WWF navode da u Crnoj Gori postoji veliki politički pritisak kako bi bila izgrađena hidroelektrana na Morači, najznačajnijoj reci u toj zemlji posle Tare i jednoj od nekoliko preostalih slobodno tekućih reka u Evropi. DSCN3366 Morača je, podsećaju, i najveća pritoka Skadarskog jezera, najvećeg jezera na Balkanu i jednog od poslednjih močvarnih staništa na Jadranskoj obali u kojem godišnje prezimljava i do 150 hiljada migratornih ptica. "Hidrocentrale na Morači baziraju se na planovima starim 40 godina koji, ako se realizuju u trenutnom obliku, mogu dovesti prirodu, ljude i ekonomiju u ozbiljan rizik. Izgradnjom vodnih akumulacija ozbiljno bi ugrozili lokalne ljude, poplavili vrstu značajnih kulturno-istorijskih spomenika i ugrozili biosferu Skadarskog jezera, koje dobija 60 posto vodenog kapaciteta od Morače", naglasila je Nataša Kovačević iz organizacije Green Home, Crna Gora, i dodala: "I lokalna ribarska industrija dobila bi težak udarac, po našim izračunima čak 1,5 miliona eura godišnje zbog manjeg ulova, a upitna je i sama isplativost hidrocentrala, što je pokazao i rezultat tendera prošle godine, na koji se nije prijavio nijedan investitor". Ističe se da močvare kao što su Hutovo blato i Skadarsko jezero nisu samo izuzetno važni prirodni rezervati, već da igraju vrlo važnu ulogu za lokalne zajednice nudeći zaštitu od poplava u nizvodnim područjima, pročišćavajući vodu i osiguravajući prihode lokalnom stanovništvu. "Pored ugrožavanja prirodnih resursa lokalno stanovništvo brine i zbog mogućeg uništenja kulturno-istorijskih spomenika (manastiri, crkve, kule i gradovi) koje su tu gradile civilizacije od Rimljana pa nadalje", upozoreno je. PHRAGMITES AUSTRALIS Foto: Abrasmedia Uprkos procesu približavanja standardima Evropske unije, u WWF-u ističu da je proizvodnja energije na Balkanu u stvarnosti daleko od održive i transparentne. "Postoje dobri primeri koje možemo slediti kako bi sprečili dodatnu štetu koju bi loše planirani hidroenergetski projekti naneli najznačajnijim slatkovodnim ekosistemima u regiji Dinarskog luka. Poštovanje Evropskih direktiva, uvažavanje naučnih saznanja i implementiranje modernih pristupa održive hidroenergije znatno bi smanjilo negativne uticaje hidroenergije a u isto vreme omogućilo očuvanje ovog izvandrednog evropskog prirodnog nasleđa", zaključio je Bojan Stojanović.

Izvor: Kontrapres

Svetski kup u kajaku na divljim vodama. E vidite zarad šake dinara koje će dobiti kao mito ovo idioti hoće da pretvore u baru. svi koji su to čuli su rekli da su nam političari gomila kretena. a to su ljudi iz te evrope u koju se guramo gde nijedna brana na ovakvim vodama nije napravljena u poslednje dve decenije niti će biti, ali smo mi robovsko područje na obodu feuda pa sa njim može da se radi štra ti se ćefne .gledaj galeriju slika

Šteta što prisustvo ovakve ekipe nije iskorišćeno malo bolje.Moglo je da se kaže mnogo ,mnogo više.U Kraljevu postoji 17 organizacija koje se bore (da li samo deklarativno ili stvarno,pitanje je) protiv brana i još mnogo pojedinaca koji su istinski protiv brana i nikoga od njih nema u emisiji.Pitamo se zašto?

 

 

Zašto postojimo

Te davne 1986 godine, dva moja prijatelja, brat i ja smo, potpuno suludo, umislili u svojim tinejdžerskim  i ranim punoletnim godinama, da se od Ušća do Kraljeva spustimo na šest kamionskih naduvanih guma, preko kojih smo razapeli nekoliko šatorskih krila , bez  ijednog vesla, bez ideje koliko kilometara treba preći. Tih  desetak sati na reci , na kojoj smo polupali glave i kolena,  jedva se izvukli iz brzaka  negde podno ,,Malog Milutina,, ,pojeli mokre kobasice i raspadnuti , Ibrom natopljeni hleb, uz vatru podno nekog podvožnjaka , je jedna od najlepših uspomena koje se ponekad danas živo setim pamteći svaki brzak na kome smo se prevrnuli. Onda su neki drugi  izmislili ,,Veseli spust,, . No dobro nećemio se svadjati ko je prvi počeo.

Oko nečega drugog ima da se svadjamo.––vidi

 

Posle čitanja ovog teksta bilo kakav komentar je suvišan.Sve postaje jasno čak i za one koji veruju u priču da će nam brane na Ibru doneti mnogo toga lepog!!!Lepo bi bilo čuti komentar svih onih koji se zdušno bore da se brane izgrade!!

СРБИЈА

Поново граде реке

За разлику од водотокова у Европској унији, пуних преграда и канала, чак 30 одсто балканских река је нетакнуто

Meandri Zapadne Morave

Чачак – У Француској су тренутно у току радови на повратку неколико река у првобитно стање. Сличан посао очекује и Немачку, јер Европска унија захтева од својих чланица да рекама врате природно издање, без устава и канала.

Биолог Мартин Шнајдер из немачке фондације „Евро натур” саопштио је ове податке јуче у Чачку, наводећи да су реке Балкана по нетакнутости јединствене на Старом континенту.vidi

 

 

 

Pogledajte ovaj interesantan video.Vrlo dobro objašnjava svu problematiku malih hidrocentrala

 

Pogledajte kako funkcioniše sistem dobijanja dozvola !!!!!!!!!!!!!!!!!!!!

 

raspored elektrana  Dokument koji pokazuje kako bi trebao da izgleda raspored centrala na ibru–– vidi

 

 

Izgled prvobitnog sporazuma koji je kasnije ispravljen——vidi Izgled prvobitnog sporazuma

 

 

 

Studija instituta jaroslav černi Izgled brana po studiji koju je uradio institut Jaroslav Černi——vidi

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

BraNenaIbru je nezavistan apolitičan veb portal napravljen sa ciljem da na jednom mestu sakupi sve ljude koji vole Ibar a protive se izgradnji brana.Želja nam je da sakupimo što više činjenica koje govore u prilog tome da brane ne treba graditi.Dobrodošli su svi koji govore isključivo argumentima.Čekamo vas.Kontaktirajte nas na našu mail adresu; branenaibru@yahoo.com